4. marta 852. Knez Trpimir izdaje Povelju, u kojoj se naziva “vladarom Hrvata”
4. marta 852. godine Knez Trpimir izdaje svoju Povelju, u kojoj se naziva “vladarom Hrvata po Božjoj milosti” – prva je to isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime: sebe naziva knezom Hrvata, a svoju državu državom Hrvata.
Trpimir I., hrvatski knez, vladao približno od 845. do 864. Ne zna se je li bio nasljednik svojeg prethodnika Mislava ili je na prijestolje došao izborom. On je prvi vladar koji se nazivao knezom (ili vojvodom) Hrvata (Chroatorum dux). Svoje je sjedište imao na Klisu i u Bijaćima kraj Trogira, a možda i u Kninu. Splitskoga nadbiskupa Petra nazivao je kumom pa se može pretpostaviti da se krstio kao odrasla osoba.
Svoju naklonost kršćanstvu pokazao je gradnjom samostana u Rižinicama podno Klisa, gdje su benediktinci trebali moliti za spas njegove duše (o čem govori i ulomak kamenoga natpisa s njegovim imenom, nađen u Rižinicama). Moguće je da je za njegove vladavine bio podignut i samostan sv. Bartola na Kapitulu kraj Knina, pa mu se može pripisati dovođenje benediktinaca u Hrvatsku (možda iz Beneventa). Iskazujući novu vjeru, hodočastio je u Cividale, gdje su se on i njegov sin Petar dali upisati u Čedadsko evanđelje.
Na svojem je dvoru 846–848. primio i znamenitoga benediktinskog teologa Gottschalka, koji je o svojem boravku na Klisu ostavio kraći zapis u kojem je Trpimira nazvao rex Sclauorum (kralj Slavena) i zabilježio njegovu pobjedu nad »narodom Grka«, pri čem je vjerojatno mislio na neku bizantsku ekspediciju.
Tekst: enciklopedija.hr
Foto: hr.wikipedia.org