11 Oktobra, 2024
Bosna i Hercegovina

I djeca u Mostaru, gradu na Neretvi, žrtve su neodržavanja izbora

Građani grada na Neretvi upozoravaju da se budžetski novac troši bez kontrole, jer osam godina ne postoji Gradsko vijeće.

Javna ustanova Dječiji dom Mostar, koja godišnje primi i brine za 40-ak djece bez roditeljskog staranja, od februara bi mogla ostati bez stručnih radnika potrebnih za njeno funkcioniranje. Protekle godine ova ustanova je sama, putem projekata kod stranih organizacija, pronašla sredstva za plate socijalnog radnika i psihologa, međutim, u 2020. godini takvo finansiranje je završeno i ako Grad Mostar ne osigura novac, upitno je kako će Dječiji dom raditi.

Međutim, gradske vlasti Mostara odavno ne funkcioniraju u punom sastavu. Lokalnih izbora u ovom gradu nije bilo od 2008. godine, zbog čega Gradsko vijeće Mostara ne postoji od 2012. godine. Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine u decembru je dao odobrenje gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine) da, uz saglasnost načelnika Odjela za finansije i nekretnine Izeta Šahovića (Stranka demokratske akcije) donese budžet grada za ovu godinu, međutim, to se još nije desilo.

Ni para, ni stručnog saradnika

Tako javna ustanova koja brine o ugroženoj djeci mora ovisiti o stranim donacijama, umjesto da njen rad omogući Grad Mostar, koji je i osnivač institucije. Međutim, to nije jedina ustanova od značaja za građane koja čeka budžet u ovom gradu.

“Imamo obećanja da će se Grad pobrinuti da obezbijedi sredstva za ta dva radnika. Ukoliko se to ne desi, onda ćemo, kao i do sada, pokušati naći finansiranje preko nekog projekta ili stranih donatora. Problem je što je ministarstvo nadležno za naš rad propisalo minimalne standarde, koji kažu da ustanove ovakvog tipa moraju imati uposlenog barem jednog socijalnog radnika i psihologa”, kaže direktorica Dječijeg doma Mostar Dalida Demirović.

Dodaje da prije toga ova ustanova jedno vrijeme nije ni imala stručne radnike.

“Kada nam je socijalni radnik prije nekoliko godina otišao u penziju, nismo imali stručnog radnika. Međutim, ovo su minimalni standardi, koji su pretprošle godine prepisani od ministarstva, znači, zakon sada to nalaže.”

Iako će gradonačelnik i njegov zamjenik donijeti budžet za ovu godinu, ključne odluke za javne ustanove kojima je osnivač Grad donosi Gradsko vijeće, koje ne postoji već nekoliko godina. Samim tim, sredstva koja se odobravaju u budžetu ne mogu se povećati, a dodatno ih nema ko kontrolirirati.

Trošenje novca bez kontrole

“Cijena smještaja djeteta u našem domu je najniža u Bosni i Hercegovini, iz razloga što je donesena 2011. godine, kada smo imali Gradsko vijeće. Cijenu smještaja ne možemo povećati, iako je životni standard rastao u posljednjih devet godina. Tu odluku može donijeti samo Gradsko vijeće. Plate radnicima nisu rasle već 10 godina”, ističe Demirović.

Zašto nema izbora

Statut Grada Mostara nametnuo je 2004. tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown nakon neuspješnih pregovora vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka o novom, poslijeratnom gradskom Statutu.

Dio tog Statuta bila su i posebna izborna pravila za Mostar, prema kojima je formirano šest izbornih jedinica: po tri većinski hrvatske i bošnjačke.

Međutim, Klub vijećnika Hrvata uložio je žalbu Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da jedan bošnjački glas vrijedi kao više hrvatskih jer manje pretežno bošnjačke izborne jedinice daju jednak broj vijećnika kao i veće pretežno hrvatske, što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2010. proglasio neustavnim i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da promijeni Izborni zakon te zemlje.

To se nije dogodilo do danas, a građani Mostara već gotovo 12 godina nisu birali svoju lokalnu vlast.

Tekst: Vedrana Maglajlija

Foto: Al Jazeera

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *