Slatinska sekvoja – div iz dalekog sveta koji više od veka raste u Hrvatskoj
U središtu Slatine, na prostoru Parka 136. slatinske brigade, raste drvo koje svojim izgledom više pripada pejzažima Kalifornije nego Slavoniji. Reč je o mamutovcu, odnosno džinovskoj sekvoji (Sequoiadendron giganteum), jednoj od najvećih vrsta drveća na svetu.
Slatinski mamutovac posađen je krajem 19. veka, a njegovo poreklo vezuje se za vlastelinsku porodicu Schaumburg-Lippe, koja je u to vreme imala veliko imanje u okolini Slatine. Drvo je tako preživelo više od jednog veka promena u gradu i okolini i postalo jedan od prepoznatljivih simbola Slatine.
Mamutovac danas doseže visinu od oko 32 metra, dok je obim debla veći od pet metara. Njegove dimenzije su impresivne, ali još je zanimljivija činjenica da se radi o egzotičnoj vrsti koja prirodno potiče iz Kalifornije i čiji se primerci u Evropi mogu naći tek na pojedinim mestima.
Slatinska sekvoja ima i status zaštićenog prirodnog dobra. Zaštićena je kao spomenik parkovne arhitekture još 1967. godine, čime je sačuvana kao vredan primerak egzotične dendroflore i deo istorije grada.
Njena otpornost posebno je došla do izražaja kada je drvo preživelo udar groma. Iako je tom prilikom bilo ozbiljno oštećeno, nastavilo je da raste.
Godine 2021. slatinski mamutovac proglašen je Hrvatskim stablom godine, čime je dobio još jednu potvrdu da njegova vrednost nije samo lokalna. Danas je istovremeno prirodni raritet, istorijski trag nekadašnjeg slatinskog vlastelinstva i neobičan prizor: ogromna kalifornijska sekvoja usred slavonskog grada.
Za razliku od svojih rođaka u prirodnom staništu, koji mogu da narastu i više od 80 metara, slatinski mamutovac nije džin svetskih razmera. Njegova posebnost je upravo u tome što je jedan od najzanimljivijih sačuvanih primeraka svoje vrste u Hrvatskoj i jedini zaštićeni mamutovac u zemlji — drvo koje je, iz nepoznatog razloga koji danas deluje gotovo slučajno, pre više od jednog veka stiglo iz dalekog sveta i ostalo da raste u Slatini.
Tekst: nadrugipogled.com
Foto: facebook.com/viroviticko.podravska

