5 Jula, 2024
Srbija

Porodica Mlađana Simića iz Sopota na domaće tržište plasira 14t borovnica

„Plavo zlato“ stiže sa Kosmaja

Izvoz, iako deluje primamljivo, teži je i nosi veće rizike.

Znao je Mlađan Simić iz Sopota da savremena poljoprivreda nije nimalo lak ni jednostavan posao i da zahteva puno ulaganja i truda. Ipak, 2016. godine čvrsto je rešio da investira u zasad borovnice. Posadio je 4.500 stabala, pokrio ih mrežom, počeo da primenjuje propisane agrotehničke mere. Nakon uspešnih pet berbi „plavog zlata“ danas kaže da nije pogrešio. Uspešno se izborio sa svim ćudima klime i tržišta, dobio investiciju, održao nivo roda i pronašao siguran plasman.

Sadnju borovnica od prvog dana je zamislio kao porodični biznis u kome će svaki član porodice imati svoje mesto. Supruga, sin, zet, pa i troje unučadi, uz angažovanu radnu snagu, složno obavljaju svoje zadatke u negovanju zasada i berbi.

Najveći izazov u poljoprivrednoj proizvodnji, kako ističe, jeste plasman na tržište. Ovu prepreku, međutim, uspešno je rešio, pa svih 14 tona borovnica ubranih u njegovom zasadu dolazi na rafove Maxi pijaca. Sistem povezivanja proizvođača i trgovinskog lanca kompanije Delez Srbija pokazao se kao ključni segment u održivosti posla. To je Simića i okrenulo gotovo isključivo domaćem tržištu.

Uzgoj borovnica, kako ističe, lep je i isplativ posao, ali i težak i izazovan. Sorta „Djuk“ koju uzgaja kvalitetna je, rađa krupan i sočan plod, sa dovoljnim procentom šećera. Međutim borovnice zahtevaju konstantnu negu i primenu agrotehničkih mera. Najveći zahvati, pored berbe, jesu orezivanje, kopanje i čupanje trave, prskanje, kao i postavljanje i skidanje protivgradnih mreža. Za sve ovo neophodna je i radna snaga, a tokom berbe u Simićev zasad, pored članova porodice i prijatelja, uđe i do 60 radnika. Bere se ručno, a plodovi se skladište u hladnjači kapaciteta oko šest tona.

Pored hroničnog manjka radne snage, kako navodi, izazov predstavljaju i skupe agrotehničke mere, kao i složeno održavanje zasada. Korov se uklanja rukama, prostim čupanjem, bez primene pesticida. Takođe, prolećna rezidba podrazumeva angažovanje stručnjaka, jer se svaka greška u orezivanju plaća manjim rodom. Navodnjavanje se podrazumeva, kao i protivgradna zaštita.

Tekst: kurir.rs

Foto: kurir.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *