Zagreb je spreman primiti izbjeglice iz Ukrajine

Grad Zagreb će učiniti sve što može oko prihvata i koordinacije dolaska izbjeglica. Ovaj mirni skup je iskaz želje i potrebe da svi politički akteri naprave sve da se ovaj sukob što prije zaustavi, kazala je zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec na okupljanju “Dosta je ratova, želimo mir!” Centra za mirovne studije.

reko dvjesto Zagrepčana skupilo se zadnje februarske subote u zagrebačkom parku Zrinjevac na akciji “Dosta je ratova, želimo mir!”, koju je organizirao Centar za mirovne studije u znak solidarnosti s ljudima u Ukrajini i antiratnim demonstrantima u Rusiji, kao i svima onima širom svijeta koji su podigli glas protiv vladajućih režima sklonih ratovima i nasilju. Na porukama podrške miru, ohrabrenju, nadi i otporu ratu, moglo se vidjeti suosjećanje s građanima Ukrajine.

– Razlog zašto smo se danas okupili jeste da zajedno s našim sugrađanima izrazimo solidarnost prema građanima Ukrajine i izrazimo spremnost za prihvat i smještaj izbjeglica koji će dolaziti. Kao opozicija u Saboru, u okviru Deklaracije, predložili smo da se ta spremnost definira i taj je amandman ušao u završni tekst deklaracije – rekla nam je zastupnica Sandra Benčić.

Naglasila je da će rat u Ukrajini imati utjecaj na globalne tokove opskrbe Hrvatskoj, posebno u prehrambenim proizvodima i energetici te predstavljati udarac na ekonomiju zbog čega bi i vladajući i opozicija trebali definirati mjere koje će ublažiti ekonomski udarac zbog rata.

– Razmjeri rata se ne vide i teško je bilo što predvidjeti. Nadamo se da će se rat zaustaviti što prije i zato apeliramo na međunarodne aktere da stvore pritisak da se sjedne za pregovarački stol i počnu pregovori. Najvažnije je da međunarodna zajednica uspije osigurati koridore za civile i da se oni izvuku iz ratom zahvaćenih područja, te da se smjeste na području zemalja članica EU, uključujući i Hrvatsku – kazala je Benčić.

Prema njenim riječima, Grad Zagreb definirao je mjere i potencijalne smještajne kapacitete koji će se širiti zavisno o potrebama.

– To je napravio i Bjelovar, tako da je dobro da se sami gradovi uključuju i da se za to ne čeka nacionalna razina. Kao zemlja se moramo ponašati odgovorno i solidarno uz nadu da se rat neće preliti na širu regiju i pretvoriti u globalni. Taj rizik treba imati na umu. Sankcije prema Rusiji treba povećati jer ove koje smo do sada vidjeli nisu dovoljne. Moraju biti puno žešće, jače i direktnije kako bi natjerale Putina da sjedne na pregovarački stol – rekla je, dodavši da su Crveni križ i Caritas već pokrenuli akcije, s obzirom da se potencijalno radi najveća humanitarna kriza u Evropi.

– Osnovni razlog našeg okupljanje jeste poruka da je dosta ratova. Htjeli smo stvoriti prostor da svi koji to žele mogu ostaviti svoje poruke mira, ohrabrenja, empatije i solidarnosti kojima poručuju da je dosta ratova – rekla je novinarima Sandra Kasunić iz CMS-a.

– Suosjećamo s narodom u Ukrajini i najoštrije osuđujemo upotrebu sile, agresiju, štetu, direktne žrtve, dugoročne podjele i posljedice koje će dugo ostaviti u društvu. Mir, ljudska sigurnost i ljudski životi trebaju biti prije svih politika, a njihovo očuvanje naša vodilja. Ljudska sigurnost uključuje zaštitu života, ljudskih prava i sloboda te priliku za stabilan socio-ekonomski razvoj. Eskalacija nasilja i rata u Ukrajini sve to ugrožava – naglasila je Kasunić, ističući da Hrvatska mora poduzeti sve napore da putem diplomacije i politike dijaloga spriječi daljnju eskalaciju nasilja, vodeći se načelom zaštite života ljudi i mirovnog rješenja sukoba u Ukrajini.

Rada Borić, doajenka nevladine i antiratne scene, u izjavi za Novosti naglasila je da su na skup došli mnogi mirovni aktivisti i feministkinje koji su bili aktivni na sceni 90-ih godina.

– Zahvaljujući nama od Arkzina je nastao CMS čiji su neki od osnivača prisutni. Kad se posije dobro sjeme, možemo računati da imamo dobre mirovne aktiviste i u mlađim generacijama. Bilo je pitanja zašto smo 90-ih bili mirovni aktivnosti kad je Hrvatska bila napadnuta pa smo odgovarali: “Upravo zato”. Isti je odgovor i sada. Svaki dan moramo zagovarati održivi mir. Na miru se treba raditi, ali i uzimati u obzir i složene situacije. Treba znati da se i u Rusiji prosvjeduje protiv Putina – ističe Borić.

Rekla je i da je bilo antiratnih protesta 1999. kad je NATO 78 dana bombardirao SR Jugoslaviju, ali da su bili vrlo mali. Danas neki kažu “kad je NATO bombardirao Jugoslaviju, nitko nije ništa govorio, pa što sada govore kad Rusije bombardira Kijev”.

– Kad treba prosvjedovati zbog Ukrajine, neki kažu da se ne govori o tome kako je Saudijska Arabija bombardirala Jemen. Mi ćemo uvijek govoriti da je i jedno i drugo nedopustivo i trebamo protestirati, danas za Ukrajinu, sutra za Jemen, a treba kritizirati i popust koji Turska ima u odnosu na Kurde, jer je u NATO-u. Mi, kao mirovni aktivisti, ne mislimo da je dosta ratova danas, nego još prekjučer, pogotovo što imamo iskustva iz nekih od njih. Ljudima se vraća retraumatizacija, pa ponovo imamo slike žena i djeca koji dolaze s koferima u nepoznati grad. Važno je da je Hrvatska voljna prihvatiti izbjeglice, a ne da ostane iza fraza o humanitarnoj pomoći ili da odgađa njihov prihvat. Sada je prilika da popravimo što nismo primali izbjeglice prije nekoliko godina. Pola Slavonije je prazno i možemo pustiti ljude da tu dođu pa možda i ostanu – naglasila je Borić.

Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, rekla nam je da će Grad Zagreb učiniti sve što može oko prihvata i njegove koordinacije. Ovaj mirni skup je iskaz želje i potrebe da svi politički akteri naprave sve da se ovaj sukob što prije zaustavi, kazala je Dolenec.

Dobre dojmove ima i Slavko Burda, predstavnik Ukrajinaca u Zagrebu.

– Odaziv je dosta dobar, drago mi je da su ljudi koji žive u Zagrebu i Hrvatskoj shvatili što znači solidarizirati se s ukrajinskim narodom u vrijeme kad se vodi nesuvisao, opak i nepotreban rat koji je Ukrajini nametnuo ruski agresor. Ukrajinci su protiv ratova; oni su za mir, sigurnost i stabilnost u bilo kojoj zemlji – kazao nam je Burda.

Nada da će se sukob smiriti, a zaraćene strane sjesti na pregovore, pa i uz pomoć sankcija kao i potrebe da se pomogne onima koji bježe iz svojih kuća, bio je lajtmotiv svih koje smo pitali zašto su se okupili na Zrinjevcu.

Tekst: Nenad Jovanović

Foto: portalnovosti.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.