52 odsto građana ne seća se Crne Gore pre Mila Đukanovića

Života u Crnoj Gori prije dolaska Mila Đukanovića na vlast ne sjeća se 324.000 njenih stanovnika, ili 52 odsto od ukupnog broja.

Oni su imali manje od deset godina ili se još nijesu bili ni rodili u januaru 1989. godine, kada je grupa Mila i Aca Đukanovića i Momira Bulatovića uličnim demontracijama nasilno došla na vlast uz podršku tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Prema podacima Zavoda za statistiku Monstat za januar prošle godine, u Crnoj Gori živi 622.000 stanovnika, od čege 324.000 ima manje od 40 godina.

Od tog broja, 187.000 je sada punoljetnih, što je 35,4 odsto ukupnog broja birača, ili 48,2 odsto od broja birača koji je izašao na parlamentarne izbore 2016.

Kolika je brojka punoljetnih građana Crne Gore koji čitav život znaju samo za vladavinu DPS-a, pokazuje podatak da je na prošlim izborima svih pet lista vladajuće koalicije (DPS, SD, BS, HGI i Albanci odlučno) osvojilo ukupno 189.000 glasova.

Sam DPS imao je 158.000 glasova.

Đukanović je sada predsjednik i 233.000 građana koji su se rodili nakon njegovog nasilnog dolaska na vlast prije tri decenije.

To je 37,5 odsto ukupnog broja građana Crne Gore. Od tog broja, sada je punoljetno 96.000, što je 18,2 odsto od ukupnog broja birača, ili 24,7 odsto od onih koji su glasali na prošlim izborima.

Kada Đukanoviću za četiri godine istekne predsjednički mandat, broj građana koji se ne sjećaju Crne Gore prije sudbonosne 1989. godine biće 56 odsto. On za deset godina stiče uslove za odlazak u penziju.

Đukanović je i prije takozvane AB revolucije bio dio vlasti, jer je od sticanja punoljetstva 1979. godine član Centralnog komiteta Saveza komunista.

Komunista je makar formalno bio do 1992. godine, kada Savez komunista mijenja ime i postoje Demokratska partija socijalista.

Nasilni pokušaji promjene tadašnje vlasti u Crnoj Gori počeli su u avgustu 1988. godine.

Formalni povod bila je ugroženost Srba i Crnogoraca na Kosovu i Metohiji od albanskih nacionalista i slabe reakcije tadašnjih vlasti da ih zaštite.

Milošević je probleme na Kosovu iskoristio za svoj dolazak na vlast, ali i da njegovi ljudi preuzmu vlast u partijskim ograncima na Kosovu, Vojvodini i u Crnoj Gori kako bi imao četiri glasa u predsjedništvu SFRJ.

Predstavnici Srba i Crnogoraca sa Kosova organizuju proteste u Crnoj Gori u avgustu, nakon čega dolazi i do radničkih i studentskih demonstracija koje policija guši.

Do novih organizovanijih protesta dolazi nakon Božića 1989. godine, a mediji bliski pučistima saopštavaju da je pred Skupštinu došao svaki treći stanovnik Crne Gore.

Pod takvim pritiskom do tada legalno rukovodstvo 11. januara podnosi ostavku, a vlast preuzimaju, kako su sebe nazivali – “mladi, lijepi i pametni”.

Neki oblik prelazne vlasti postojao je do 1991. godine, u vrijeme kada je predsjednik Izvršnog vijeća (tako se tada zvala Vlada), bio Radoje Kontić, dok je Đukanović bio u vrhu Centralnog komiteta.

Đukanović postoja predsjednik Vlade u februaru 1991. sa 29 godina i bez prethodnog radnog iskustva. On je tada sa suprugom bio podstanar u Podgorici.

Vođa studenata u vrijeme AB revolucije bio je njegov brat Aco Đukanović, koji je u međuvremenu postao jedan od najbogatijih građana Crne Gore.

Milo Đukanović je takođe postao i zvanično milioner.

Izvor: vijesti.me

Foto: vijesti.me/arhiva

One thought on “52 odsto građana ne seća se Crne Gore pre Mila Đukanovića

  • 12 Juna, 2020 at 23:27
    Permalink

    Bagra…
    Nije im smetala ustaška kama i kasnije nestanak tzv rsk, ali im je smetao islam u BiH i Republici Kosovo!

    Reply

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.